Skladanje - Sat 1

---

Većina ljudi pristupa pisanju pjesama na općenito sličan način.Oni što pišu glazbu bez riječi obično počnu prebirati po instrumentu dok ne nađu nešto što im dobro zvuči.Usredotočuju se uglavnom na jedan cilj.”dobiti završenu pjesmu” umjesto da se fokusiraju na razne moguće načine na koje se može komponirati.Drugim riječima, fokusiraju se na “što” (tj. pjesmu koju pišu)umjesto na “kako”.(postupke I načine skladanja).Kad su odlučili skladati novu skladbu, počnu improvizirati na svom instrumentu.
Za primjer skladanja uzet ćemo rad na električnoj gitari.Navest ćemo neke očite primjere za i protiv postupka improviziranja na ovom instrumentu.

 
Prednosti:

• Najjednostavniji i najlakši način za većinu skladatelja
• Možete početi bez prethodnih priprema ili planiranja
• Možete iskoristiti sve prirodne osobitosti gitare kao:svirljivost, visna registra, dinamika,artikulacija,itd.
• Ako ste vrstan gitarist, stvorit ćete melodije koje su prirodne za taj instrument.Ako ste barem osrednji, opet možete izraziti svoje ideje na gitari.
• Pošto su mnogi skladatelji(pa i profesionalci)gitaristi, vaš rad može nalikovati na već poznate radove

Nedostaci:

• Ograničavaju vas ograničenja instrumenta
• Vjerojatno ćete ponoviti neke od svojih prethodnih ideja
• Otkrit ćete da upadate u klopku stvaranja na način gitarista a ne skladatelja
• Otkrit ćete da većinu kreativnosti daju vaši prsti a ne vaš stvarni stvaralački um
• Raspon mogućih glazbenih dostignuća je ograničen ako koristite isključivo ovu metodu. To neće biti zato što nešto nije u redu s vama ili  s gitarom kao izaražajnim sredstvom

Opća opaska: bilo koji pristup jednostranom pisanju skladbe će vas ograničiti.  Stoga je bolje pristupati zadatku s više strana.  Sad uzmite instrument I počnite improvizirati.  Kako radite?  Počnete li najprije tražiti melodiju ili najprije krećete s akordima?

Evo par savjeta kako možete raditi:
            
Najprije Počnite s Melodijom

• U ovom slučaju, sada možemo odlučiti hoćemo li raditi instrumentalnu ili vokalnu melodiju.U slučaju da radimo vokalnu melodiju, moramo ostavljati prostora za pjevača da uzme dah a moramo voditi računa I o rasponu melodije. Bilo bi dobro znati raspon glasa pjevača koji će pjesmu izvoditi.
• Obratite pozornost na kretanje I oblik melodije.
• Ima li melodija najjaču točku I gdje da je postavimo u melodiji?

Počnite Najprije s Akordima

• Izaberimo osnovni tonalitet za početak.Ne moranmo ostati u istom tonalitetu tijekom cijele pjesme.ali je mudro barem početi u jednom tonalitetu.Kasnije se možemo kretati i u drugim tonalitetima ako nam to bude odgovaralo.
•  Promislimo o redoslijedu akorda. Gdje su trenuci napetosti i rješenja?  Jesu li ovi trenuci postavljeni u najboljem redoslijedu?

Počnite s Akordima i Melodijom u Isto Vrijeme

Pokušajmo početi s jednim akordom i melodijom ili frazom a kako dodajemo slijedeći akord i više melodijskih linija, zapišimo ih zajedno.Eksperimentirajmo s promjenama akorda ali ne i melodijske fraze. Eksperimentirajmo s promjenom moelodije a ne i akorda.

Počnite Najprije s Ritmom

• To mogu biti ritmički obrasci koje obično koristimo.  Možda je baš jedan od njih ono što trebamo da se “ufuramo” u novu pjesmu.
• Eksperimentirajmo s varijacijama naših omiljenih ritmičkih obrazaca.Uzmimo običan ritam i svirajmo ga unatrag.
• Stvorimo nešto novo tako da sebe prisilimo da se upustimo u npvi ritam da bismo došli do ideje za novu pjesmu.

Dinamika, Slojevitost i Forma  su najčešće zanemareni glazbeni elementi kod skladatelja. Izdavačke kompanije unajmljuju producente da poboljšaju kavalitetu pjesama koje su skladatelji stvorili. Većina producenata treba provesti puno vremena ( i umjetnikovog investiranja) da bi uobličili pjesme po ovim pitanjima jer autori nisu uložili dovoljno vremena i truda. Većina ljudi može napisati melodiju ali se bori s dinamikom, gustoćom i formom.

 Počnnite Najprije s Dinamikom

• Ako planiramo dinamiku dok radimo pojedine dijelove pjesme, već smo na konju.
• Planirajmo kakav će biti dinamički raspon svakog pojedinog dijela pjesme.Koji dio će biti nježniji a koji jači?Trebamo li blage  prijelaze među nima?

 Počnite Najprije s Bojom

Raznovrsnost instrumenata koje koristimo i zvukovi koje koje dobivamo iz tih instrumenata našoj glazbi daju boju. Kad smo napisali melodiju, eksperimentirajmo sa što više različitih tipova i kvaliteta tona da bismo je odsvirali. Čak i ako pišemo melodiju za solo instrument razmislimo na koji način možemo “obojati” taj instrument. Npr. na gitari, ako svoramo kraj konjića dobit ćemo potpuno drugačije kvalitete tona nego ako sviramo uz centar žice (dvanaesti prag).

Počnite Najprije sa Slojevitošću
Gustoća zvuka i boja mogu utjecati na tip melodije koju skladamo. Promotrimo kako se gustoća slojevitosti mijenja od dijela do dijela kompozicije.  Kakav će muzički efekat proizaći iz toga? Melodijska linija gitare nas vodi ka pisanju na gitaristički način no ako koristimo gitaru da bismo skladali dionicu klavijatura, pristup će nam neminovno trebati biti drugačiji.

Počnite Najprije s Formom
Ukoliko počnemo  s formom, to će učiniti čuda i izbaviti nas iz nevolja (muzički govoreći).Kad ne mislimo o formi (dijelovima aranžmana pjesme) u ranoj fazi stvaralačkog procesa, lako se kasnije možemo naći pritjerani uza zid. Ukoliko smo slabo ili nikako planirali formu u ranoj fazi skladanja, može se dogoditi da nikako ne uspijevamo sastaviti pojedine dijelove pjesme koje  smo ranije pripremili.

---

Find the best guitar lessons online that will help you improve your guitar playing.